Značenje simbolizam i popularnih vrsta bonsai drveta

Sve što treba da znate o značenju i kulturnom značaju bonsai drveta
Nekada rezervisan za japanske plemiće, bonsai je sada popularna i prijatna hortikulturna zabava širom sveta. Bonsai uključuje pažljivu kultivaciju minijaturnih stabala i praktikuje se vekovima. Kombinujući hortikulturu sa umetnošću, bonsai stabla simbolizuju mir i harmoniju. Za bonsai se može koristiti nekoliko vrsta drveća, svaka sa svojom prepoznatljivom simbolikom. U ovom članku ćemo istražiti značenje i kulturni značaj bonsai stabala i simboliku nekoliko popularnih sorti bonsaija.


Značenje i simbolizam bonsai drveta – osnove
Bonsai stabla su deo drevne tradicije koja podstiče mir i spokoj. Praktičari oblikuju drveće kako bi prikazali prizore u prirodi, tako da bonsai pored prirodne harmonije i ravnoteže takođe simbolizuje prirodu i krug života. Bonsai stabla su takođe povezana sa jednostavnošću.

Etimologija i poreklo bonsaija

Praksa bonsaija je nastala u Kini, poznata kao pendžing ili penzai. Međutim, japanski naziv bonsai je usvojen kao univerzalni termin širom sveta. Pendžing se pojavio otprilike 700. godine nove ere tokom dinastije Tang u Kini, ali se možda praktikovao ranije.

Iako su pendžing i bonsai veoma slične prakse, postoji suštinska razlika. Penjing je umetnička forma koja se fokusira na stvaranje minijaturnih pejzaža ili prirodnih scena. Iako pendžing podrazumeva obuku i oblikovanje minijaturnih stabala, koriste se i drugi elementi. To uključuje kamenje, pa čak i male figurice ili modele.

Dok se pendžing fokusira na stvaranje kompletne scene koja uključuje minijaturno drvo, bonsai uključuje samo negovanje samog drveta. Ostali elementi koji se koriste u pendžingu se ne koriste u bonsaiju. U bonsaiju, oblik i rezidba drveta se koristi za prenošenje određene poruke ili značenja.

Reč bonsai je japanski prevod kineske reči penzai, što je drugo ime za pendžing.

Istorija i poreklo bonsaija u Kini

Pendžing je drevna kineska praksa koja bi na kraju inspirisala bonsai. Iako prvi zvanični zapisi o pendžingu datiraju iz otprilike 700. godine nove ere tokom perioda Tang, glavne komponente pendžinga su nastale mnogo ranije.

Tokom 2. veka pre nove ere, kineske trgovinske mreže su se proširile, donoseći aromatično bilje. Za spaljivanje ovih biljaka kao tamjana stvorena je jedinstvena vrsta plamenika. Ovi gorionici su dizajnirani kao čaše sa drškama koje su imale perforirane poklopce.

Za dekoraciju, ovi poklopci su često bili izvajani da predstavljaju svete planine ili ostrva i uključivali su mitološke figure. Neki od ovih gorionika su napravljeni od kamena prekrivenog mahovinom ili lišajevima, dodajući prirodne elemente ovim minijaturnim pejzažima koje je napravio čovek.

Verovalo se da stvaranje minijaturnih verzija magičnih ili svetih mesta povećava njihovu moć. Mala rekreacija svete planine mogla bi pomoći vlasniku da iskoristi magične osobine lokacije.

Prva poznata grafička ili pisana referenca na pendžing potiče iz grobnice princa Zhang Huija, koja je izgrađena 706. godine nove ere. Slike prikazuju sluge koji nose pejzaže pendžinga koji uključuju sićušne stene i voćke.

Prvo drveće korišćeno u pendžingu često je bilo deformisano, čvorovano ili uvrnuto. Pošto ovo drveće nije moglo da se koristi za „profane“ stvari poput hrane ili drveta, poprimilo je svete kvalitete. Ova stabla su prirodno bila patuljasta zbog svojih nedostataka, što ih čini idealnim za upotrebu u pejzažima Pendžinga.

Od 16. veka, praksa je bila poznata kao pun-tsai (penzai) što se prevodi kao „sadnja na poslužavniku“. Posle 17. veka, nazivan je i pun-čing (penjing) što znači „pejzaž tacne“. Penđing se i danas praktikuje.

Istorija i poreklo bonsaija u Japanu

Pendžing je u Japan donela kombinacija budističkih monaha i japanskih studenata koji su se vraćali sa studija u Kini. Ali Japan je ubrzo počeo da razvija sopstvene karakteristične tradicije biljaka u saksiji.

Zen budistički monasi počeli su da kultivišu pejzaže inspirisane pendžingom, usredsređene isključivo oko drveća. Verovali su da jedno drvo koje raste u posudi može predstavljati kompletan univerzum. Ova stabla su bila smeštena u dubljim loncima poznatim kao hachi-no-ki, što se prevodi kao „drvo činije“.

Bonsai je takođe postao vitalni deo japanskog života i književnosti. Predstava iz 1303. godine nove ere pod nazivom „Drveće u saksiji“ ispričala je priču o siromašnom samuraju koji nailazi na putujućeg monaha. Da bi obezbedio dovoljno drva za ogrev, samuraj je spalio svoja tri preostala stabla u saksiji. Monah, koji je zapravo bio prerušeni službenik, nagrađuje samuraje za njegovu dobrotu.

Ove prakse su prvobitno bile rezervisane za samuraje i druge pripadnike više klase. Ali šira javnost postepeno više se zainteresovao krajem 18. veka. Od 1781. u Kjotu se svake godine održavalo takmičenje za uzgoj patuljastih bora. Učesnici iz pet provincija uzgajali bi jedan ili dva primerka za takmičenje.

Godine 1800. grupa japanskih naučnika specijalizovanih za kinesku umetnost skovala je termin bonsai. Ovo se odnosi na stil uzgoja patuljastih stabala u poslužavnikima i inspirisano je kineskim penzaijem. Bonsai je stoga odvojen od drugih oblika minijaturnog baštovanstva drveća, kao što je hachi-no-ki, koji je koristio dublje saksije.

Bonsai je brzo rastao u popularnosti kako su se knjige i časopisi o bonsaiju širili široj javnosti. Novi stilovi će se razvijati tokom narednih decenija, a nekoliko velikih bonsai emisija tokom 1900-ih pomoglo je da bonsai postane globalni fenomen.

Posle Drugog svetskog rata, ovo interesovanje se obnovilo zahvaljujući procvatu bonsai emisija i konvencija. Sada, bonsai praktikuju milioni uzgajivača širom sveta.

Kako oblik bonsai drveta utiče na njihovo značenje i simbolizam

Kako se bonsai razvijao, počelo je da se pojavljuje nekoliko različitih stilova. Bonsai stilovi se otprilike mogu grupisati u pet glavnih tradicija, od kojih svaka ima različita značenja.

Kosi
Kosi bonsai (Shakan) su obučeni da se naginju na jednu stranu. Ovi bonsai predstavljaju scene u prirodi gde se drveće naginje na preovlađujući vetar, stvarajući nagnut izgled. Kosi bonsai stabla simbolizuju strpljenje, upornost i snagu.

Formalno uspravno
Formalni uspravni bonsai (Chokan) se uzgajaju vertikalno, pri čemu se svaka grana orezuje tako da bude kraća od one ispod. Koriste se za prikazivanje prirodnog drveća koje raste na otvorenim površinama. Ova stabla su neverovatno zdrava i bez stresa. Formalni uspravni bonsai stoga mogu simbolizirati harmoniju, zdravlje i jednostavnost.

Neformalno uspravno
Neformalni uspravni bonsai predstavljaju staro drveće koje je izdržalo elemente. Ovi bonsai se obično uzgajaju u obliku slova S. Neformalni uspravni bonsai inspirisani su vremenskim uslovima koji se nalaze u prirodi. Ovi bonsai simbolizuju harmoniju, istrajnost i ciklus života.

Cascade
Kaskadni bonsai (Kengai) bonsai su obučeni da prate ili kaskadno spuštaju svoje stablo u jednom pravcu kao vodopad. Ovo prisiljava bonsai da neprirodno raste, što ga čini nezgodnom disciplinom za praktičare bonsaija. Kaskadni bonsai simbolizuju harmoniju i strpljenje.

Semi-cascade
Polukaskadni bonsai (Han-kengai) su obučeni da lagano rastu naniže, a zatim se izravnavaju. Ovo stvara sliku talasa, a ne oblika vodopada koji koriste puni kaskadni bonsai. Polukaskadni bonsai takođe predstavljaju drveće koje raste na liticama. Ovi bonsai obično predstavljaju ravnotežu.

Drugi oblici
Postoji nekoliko drugih oblika bonsaija sa svojom simbolikom. Bonsai sa vetrom su slični kosim bonsajima. Ali dok kosi bonsai rastu protiv vetra, vetrovi bonsai rastu sa vetrom. Vetrovit bonsai može da simbolizuje otpornost i izazovno stanje sa kojim se suočavaju drveća na izloženim područjima.

Bonsai sa duplim deblom je retko korišćen oblik koji je zapravo veoma čest u prirodi. Ovi bonsai imaju glavno deblo i manje sekundarno deblo. Bonsai obučeni u ovaj oblik mogu predstavljati ravnotežu i harmoniju.

Šta bonsai stabla simbolizuju danas?

Bonsai stabla nisu samo zadivljujuća dela hortikulturne umetnosti – ona su takođe puna simboličkog značenja. Kao praksa, bonsai pomaže praktičaru da postigne osećaj smirenosti dok se brine o svom bonsaiju. Lako je razumeti zašto bonsai drveće simbolizuje harmoniju, mir i spokoj.

Vekovima se bonsai koristi za oponašanje scena koje uključuju prirodna stabla kako bi se stvorila veza sa prirodom. Bonsai drveće može simbolizovati harmoniju i jednostavnost prirode. Oni takođe mogu predstavljati prirodni krug života.

Bonsai stabla rastu veoma sporo, a obrezivanje drveta je postepen proces. Ovo je dizajnirano da pomogne praktičaru da se opusti i fokusira na male detalje. Bonsai stoga može da simbolizuje strpljenje i otpornost.

16 popularnih vrsta bonsai drveta i njihovo značenje i simbolika
Jedna od sjajnih stvari kod bonsaija je da se može koristiti skoro svako višegodišnje drvo ili grm koji ima drvenasti rast. Međutim, nekoliko tipova reaguje na bonsai prakse bolje od drugih. Svaka od ovih vrsta takođe daje svoje značenje i simboliku.

1. Fikus ginsenga (Ficus retusa)

Ginseng ficus (Ficus retusa) je član roda smokava. Ova zimzelena raste u Malajskom arhipelagu, koji uključuje Borneo, Bali, Novu Gvineju i delove Indonezije. Ginseng ficus se smatra biljkom koja podiže i takođe simbolizuje pozitivnu energiju i jedinstvo.

Ginseng ficus bonsai imaju svetlo sive stabla sa glatkom teksturom. U praksi bonsaija, glatka stabla simboliziraju jednostavnost, mladost i vitalnost. Ginseng fikus takođe predstavlja obilje i nove početke.

2. Fukien Tea Tree

Fukien stabla čaja (Ehretia microphilla) su listopadni grmovi poreklom iz mnogih delova Azije i Australije. Ova stabla su poznato kao Carmona retusa ili filipinsko drvo čaja. Ovi grmovi imaju crvenkasto-braon debla i proizvode delikatno belo cveće.

Fukien stabla čaja su povezana sa hrabrošću i ljubavlju. Njihove karakteristike rasta čine ih idealnim za odrastanje u neformalni uspravni bonsai. Ovaj bonsai oblik je povezan sa harmonijom i istrajnošću.

3. Cherri Blossom
cvetanje višanja
Kao japanski nacionalni cvet, cvetovi trešnje su odličan tradicionalni izbor kao bonsai. Poznati kao sakura u Japanu, ovi cvetovi su međunarodno omiljeni zbog svojih prelepih mirisnih ružičastih cvetova.

Cvetovi trešnje ne cvetaju dugo, što ih čini moćnim simbolom smrtnosti i kruga života. Ovo kratkotrajno cveće podstiče gledaoce da žive u trenutku, vezanost koja je ključna za bonsai filozofiju.

Kao bonsai, cvetovi trešnje takođe predstavljaju obnovu, ponovno rođenje i žensku snagu.

4. Kedar

Kedrovi (Cedrus spp.) su još jedan popularan izbor za bonsai. To su četinarsko grmlje i drveće iz porodice borova. Kedrovi su poznati po začinskom mirisu svog drveta. Ova stabla se mogu lako oblikovati u većinu bonsai stilova.

Kedrovi obično imaju gustu, izbočenu koru, koja predstavlja mudrost i starost u bonsai simbolici. Ovo drveće može da živi vekovima i simbolizuje dugovečnost i besmrtnost. Kedrovi takođe predstavljaju zaštitu i snagu.

5. Patuljak Jade Bonsai

Biljka patuljastog žada (Portulacaria afra) je sukulent nalik žbunu koji je pogodan za bonsai. Međutim, često se može pomešati sa biljkom žada (Crassula spp.).

Biljke patuljastog žada su porijeklom iz Južne Afrike. Ovi sukulenti imaju male, mesnate listove i crvenkasto-braon debla. Mogu da rastu relativno brzo i zahtevaju redovno obrezivanje za bonsai. Patuljaste biljke od žada simbolizuju sreću, bogatstvo i prosperitet. Oni su takođe lepi simboli prijateljstva.

6. Cvetanje kajsije
Cvetanje kajsije
Poznate i kao japanski cvet kajsije ili šljive (Prunus mume), cvetne kajsije stvaraju prelepe bonsai primerke. Ovo drveće ima ružičasto, crveno ili simbolično belo cveće koje cveta u kasnu zimu i proleće. Cvetne kajsije se takođe slave zbog svog oštrog, slatkog mirisa.

Cvetne kajsije su dobrodošli simboli početka proleća. Ovo drveće simbolizuje eleganciju i čistoću. Cvetanje kajsije takođe simbolizuje vernost. Kao bonsai, cvetne kajsije imaju grubu koru koja predstavlja mudrost i starost.

7. Juniper

Juniper (Juniperus spp.) je jedna od najpopularnijih vrsta bonsaija. Ovo četinarsko grmlje i drveće pripadaju porodici čempresa. Lako se obrezuju i rastu relativno sporo.

Kleke imaju svetlosiva debla koja mogu postati kvrgava i izlizana. U bonsai simbolici, kvrgavo, staro drvo predstavlja starost i mudrost. Bonsai od kleke takođe simbolizuju zaštitu i pročišćavanje.

Smreka raste u nekim od najnegostoljubivijih sredina na svetu, takođe simbolizuje moć, otpornost i snagu.

8. Nar
Šipak
Nar (Punica granatum) možda nije dobro poznat kao bonsai biljke, ali je zapravo veoma prikladan. Drveće nara je porijeklom sa Mediterana i Bliskog istoka i poznato je po svojim velikim plodovima.

Nar ima sivkasto-braon glatku koru kada je mlad, ali postepeno postaje kvrgav tokom vremena. Mladi šipak simbolizuju mladost i vitalnost, dok stariji primerci predstavljaju starost i mudrost. U Kini šipak takođe simbolizuje plodnost. Starogrčki mitovi takođe povezuju nar sa smrću i smrtnošću.

9. Hrast

Hrastovi (Kuercus spp.) su rasprostranjeni širom sveta i bili su povezani sa nekoliko različitih kultura tokom istorije. Hrastovi dobro reaguju na rezidbu bonsaija i njihova jaka stabla pružaju odličnu osnovu za oblikovanje bonsaija.

Ovo drveće je široko povezano sa mudrošću, dugovečnošću i snagom. Hrastovi mogu lako da žive vekovima. Ovo drveće ima grubu, kvrgavu koru koja predstavlja starost u bonsai simbolici. Hrastovi takođe mogu predstavljati sreću i lečenje.

10. Bor

Borovi (Pinus spp.) su jedno od najtradicionalnijih stabala koja se koriste u bonsaiju. Patuljasti borovi su gajeni za bonsai takmičenja u Japanu još 1781. Borovi su zimzeleni i mnoge vrste mogu zadržati svoje iglice. Borovi su odlična bonsai stabla jer se lako mogu obučiti u većinu oblika.

Borovi imaju ljuskavu, grubu koru i tako su povezani sa mudrošću. Bor takođe simbolizuje vernost i vrlinu. U kineskoj kulturi borovi predstavljaju dugovečnost, uverenje i stabilnost.

11. Azalea

Cvetajuće grmlje poput azaleje može da napravi odlične primerke bonsaija. Azaleje su pripadnici roda rododendrona i poreklom su iz delova Azije, Severne Amerike i Evrope. Njihova navika rasta čini ih idealnim za bonsai.

Azalea bonsai je povezan sa lepotom, strašću i ženstvenošću. Njihovo živo cveće stvara predivan prikaz koji može trajati nekoliko nedelja. Azaleje se takođe koriste za predstavljanje bogatstva i obilja, što ih čini idealnim poklonima.

12. japanski

Japanski javor (Acer palmatum) je još jedna suštinska vrsta bonsaija. Ovi mali grmovi i drveće rastu u Japanu i drugim delovima Azije. Ove biljke su idealne za stvaranje kaskadnih oblika bonsaija.

Japanski javorovi obično imaju narandžasto, crveno ili žuto lišće. Primerci sa crvenim lišćem mogu simbolizovati lepotu i eleganciju. U Japanu i drugim azijskim kulturama, japanski javor je takođe povezan sa mirom i harmonijom. Ovi popularni primerci bonsaija takođe simbolizuju smirenost i spokoj.

13. Bukva

Drveće bukve (Fagus spp.) je poreklom iz umerenih regiona Azije, Evrope i Severne Amerike. Stabla bukve obično imaju glatku sivu ili srebrnu koru, koja predstavlja mladost i vitalnost u bonsai filozofiji. Kao bonsai drveće, primercima bukve može biti potrebno neko vreme da postanu debela debla.

Mnoge kulture veruju da stabla bukve simbolizuju drevnu mudrost ili mudrost predaka. Stabla bukve su takođe povezana sa dugovečnostima jer mogu da žive vekovima.

14. Japanska cvetna trešnja

Japanske cvetne trešnje (Prunus serrulata) su sorte drveta trešnje Oshima. Ovi mali primerci čine dobra bonsai stabla. Često se uzgajaju zbog svojih ružičastih ili belih cvetova. Drveće trešnje Oshima se kultiviše vekovima da bi se pravili hibridi poput japanske cvetne trešnje.

Kao i druga stabla trešnje, japanska cvetna trešnja je simbol proleća. Ova asocijacija takođe znači da ovo drveće predstavlja obnovu i preporod.

15. Plačuća smokva (Ficus Benjamina)

Stabla smokve (Ficus benjamina) su deo porodice smokava ili dudova. Ova stabla imaju opuštene grane pune sjajnih listova ovalnog oblika. Ovo čini stabla smokava odličnim za bonsai praktičare koji žele da stvore kaskadni oblik.

Stabla smokve koja plaču imaju glatku sivu koru, koja predstavlja mladalačku energiju i vitalnost u praksi bonsaija. Bonsai od smokve koji plaču takođe simbolizuju mir i jedinstvo. U nekim kulturama ovo drveće takođe predstavlja obilje i bogatstvo.

16. Kineski bonsai od slatke šljive

Kineska slatka šljiva (Sageretia theezans) je cvetajući zimzeleni grm iz južnih regiona Kine. To je dobro poznata sorta bonsaija i dobro reaguje na obrezivanje. Ovo drveće ima glatku koru, koja predstavlja mladost i vitalnost.

Kineska slatka šljiva takođe simbolizuje zdravlje i zaštitu. Ova energična stabla takođe predstavljaju obnovu i novi život. Kineske slatke šljive su takođe povezane sa kreativnošću i mogu biti dobri primerci za početnike bonsai praktičare.

Česta pitanja o značenju bonsai drveta:

Koliko vremena treba bonsai stablima da dostignu zrelost?
Većini bonsai stabala treba između 10 i 15 godina pre nego što dostignu zrelost. Međutim, ovo može zavisiti od tačne vrste. Nekima može potrajati i do 30 godina.

Koliko dugo živi bonsai drveće?
Mnoga bonsai stabla mogu da žive i do 100 godina. Određene sorte i dobro održavana stabla mogu čak da žive vekovima. Najstarije bonsai drvo na svetu staro je preko 1.000 godina.

Koje su prednosti bonsai drveta?
Bonsai stabla pružaju nekoliko prednosti i mogu pomoći u smanjenju stresa ili prečišćavanju vazduha. Bonsai praksa takođe pomaže da se smire praktičari, pomažući im da žive u ovom trenutku i cene prirodu.

Šta bonsai drveće znače duhovno?
Bonsai drveće simbolizuje duhovna značenja kao što su ravnoteža, harmonija, strpljenje i mudrost. Bonsai drveće takođe može predstavljati prirodu i krug života.

Završna reč

Bonsai drveće može biti zadovoljstvo uzgajati, ali ima i neka lepa simbolička značenja. Umetnost bonsaija predstavlja ravnotežu, mir i harmoniju. Bonsai stabla se mogu uzgajati tako da odražavaju scene koje uključuju drveće iz stvarnog života. Oni simbolizuju prirodnu ravnotežu i krug života. Bonsai stabla takođe mogu predstavljati vrline kao što su strpljenje i mudrost.

Ako ste spremni da započnete svoje bonsai putovanje ili želite da dodate svoju kolekciju, pogledajte naš detaljni vodič za najbolje specijalizovane usluge isporuke bonsai drveta.