Gustav Klimt je rođen u Braumgardenu pored Beča, Austrija, kao drugo od sedmoro dece gravera Ernesta Klimta i njegove supruge Ane rođene Finster. Počinje da pohađa školu za primenjenu umetnost u Beču (1879.–1883.).
Svoju karijeru otpočinje slikajući predvorje Umetničko-istorijskog muzeja u Beču. Kasnije Klimt postaje počasni član Bečkog i Minhenskog univerziteta. Godine 1893, Klimt dobija porudžbinu da radi tri slike koje bi ukrašavale plafon velike hale univerziteta u Beču. Njegove tri slike, Filozofija, Medicina i Pravda bivaju oštro kritikovane i svrstane u „izopačenu“ i „pornografsku“ umetnost što je na kraju rezultiralo odlukom da se nacrtane slike ipak ne prikažu i izlože u hali bečkog univerziteta. Kasnije su sve tri slike bivaju uništene od strane SS trupa u Drugom svetskom ratu maja 1945. To će biti i poslednji put da je Klimt ikad prihvatio da radi za javne institucije, uprkos činjenici da za sliku „Filozofija“ protiv koje 87 profesora potpisuje peticiju dobija zlatnu medalju na Svetskoj izložbi u Parizu.