Vaša Korpa

AhimenesAhimenes je poreklom iz Južne Amerike. Ima duguljastu krtolicu i pripada botaničkoj porodici Gesneriaceae. Listovi su ovalni, naspramni, pri kraju oštro zašiljeni. Na kraćoj cvetnoj stabljici raste lep cvet, u vidu levka, koji se pri dnu pretvorio u malu čašicu. Cvetni listići su zrakasto raspoređeni i nejednaki, veoma lepi i krupni. Boje su prema vrsti tamno-plave, čisto bele, crvene i roza. Gajenje i nega ove dekorativne biljke je veoma jednostavna. U rano proleće stavi se po nekoliko krtolica u s

aksiju napunjenu mešavinom jednakoh delova klijališne, listovke i 15% rečnog krupnijeg peska. Kad počne da tera iznese se u drugoj polovini aprila napolje, na mesto zaklonjeno od jakog sunca, i postepeno se zaliva. Leti je treba smestiti negde na stalno mesto, gde se ne pomera i obilno je zalivati.

Detaljnije “Ahimenes”

AgapantusAgapantus je poreklom iz Južne Afrike. To je veoma lepa i omiljena biljka koja celo proleće i leto ulepšava cvojim cvetom naše vrtove. Nije osetljiva i njeno gajenje je vrlo jednostavno. Ne treba je presađivati svake godine, već svake druge ili treće u plodnu klijališnu zemlju izmešanu sa peskom. Cvet joj je bele, svetlo plave, tamno plave i ljubičaste boje. Ima ih i sa prelepim duplim cvetovima. Najpogodnije joj je mesto sunčano i traži leti obilnije zalivanje i češće prihranjivanje veštačkim hranjivima.

Zimi

je treba smestiti u svetlu prostoriju, gde temperatura nije veća od 8 do 10°C. Razmnožava se vrlo jednostavno – delenjem korenovog sistema u jesen. Traži poveću saksiju jer je njen korenov sistem jako razgranat.

Kineski stilovi u aranžiranju cveća

    Premda je Japan najpoznatiji u orjentalnom cvetnom dizajnu, ovaj tip cvetnog stila nije lako razumljiv bez prethodnog istraživanja njegovih preteča, centara umetnosti rane Kine, koja je zasnovana na religioznim principima Budizma, i koja postaje integralni deo Kineskog života. Ovaj stil cvetne umetnosti je bio još više stimulisan razvojem keramike koja je proizvela porcelan i grnčariju koji su bili veličanstveni nastavak za smeštaj i upotpunjavanje cveća koje su nosili.

    Cveće u Kini je korišćeno za oltare, za domaćinstvo i takođe kao lični ukras. Nasuprot živahnom koloritu Evropskog dizajna, kineski stil je zasnovan na religioznim i zemaljskim osnovama (vezama), kao što je umetnost posmatranja praktikovana od strane velikog Konfučija, očuvanje života kako to uči Budizam, i cvetni simbolizam razvijen kroz vekove folklora. Premda je jednostavnost stvorena po idejama Konfučija, Budizam postaje uticajniji tokom 4 i 5 veka , i velelepni cvetni aranžmani su ukrašavali budističke hramove….

Detaljnije “Istorija Aranžiranja Cveća – Orijent”

   U Kini nalazimo korene istočnjačkog načina aranžiranja cveća. Cvetna umetnost reprezentuje u Kini već dugo vremena jedinstvenu kombinaciju ljudskoga duha i prirode. Prema istoriji u petom veku n.e, Budizam se proširio u Kini, zajedno sa običajem da se cvetni aranžmani prinose bogovima. A nakon toga aranžiranje cveća je postalo hobi i pomodarstvo. Cvetni aranžmani su korišćeni za proslave i za žrtvenike. Cveće je često bilo aranžirano u vazama i plitkim posudama ili u korpicama. Oba stila aranžiranja su bila široko prihvaćena. Zbog visokih standarda umetnosti keramike, aranžiranje cveća u vazama je tokom Ching dinastije bilo prihvaćeno kao glavni stil. Cvetni aranžmani su prvenstveno korišćeni zarad religioznih svrha. Aranžiranje kao nezavisna forma umetnosti još nije bilo razvijeno. Cveće je bilo personifikovano imalo je specijalan kvalitet i bilo je veoma cenjeno. Aranžiranje cveća je postalo vredno zbog biranja i kombinovanja materijala. Stil, značaj i smisao su bili od visoke vrednosti.
 
    Tokom zvaničnih prilika, religioznih ceremonija, u hramovima i državnim institucijama, samo osobama sa veoma dobrim ukusom je bilo dozvoljeno da aranžiraju cveće. Značaj, raskoš i simbolično značenje su bili od esencijalnog značaja za dizajn. Zbog toga što je kineska cvetna umetnost naglašavala spiritualni sti, lične estetske sklonosti kreatora su uvek bile od ključnog značaja….

Detaljnije “Istorija aranžiranja cveća – Kina”

Egipatski period (2008 p.n.e. do 28 p.n.e.)

    Korišćenje cveća je bilo tradicionalno u antičkoj Egipatskoj kulturi. Cveće je korišćeno za darivanje hramovima i dekorisanje gozbenih trpeza i povremeno za venčiće i pletenice za goste. Lotos, akacija, ruže, ljiljani, ljubičice, narcis i jasmin su bili cveće koje je korišćeno. Korišćenje voća i lišća je takode bilo popularno. Karakteristike Egipatskog dizajna su jasnoća, red i jednostavnost i ponavljanje kao specifični stil. Tipični dizajn sastojao se od jednog cveta sa jednim pupoljkom ili listom na svakoj strani, koji se kao takav ponavljao. Drugi tipovi segmenata mogli su se sastojati od naizmeničnih kratkih i dugih peteljki, ili plavih i zelenih boja. Brojni tipovi cvećarskih posuda su korišćeni da drže cveće.

Grčki period (600 p.n.e do 150 p.n.e.)

    Umesto najcešćeg postavljanja cveća u posude kao što su to radili Egipćani, antički Grci su prevashodno koristili cveće za kićenje. Biljke su često korišćene zajedno sa cvećem. Kao dodatak kontinuiranoj upotrebi venčića i pletenica, cvetovi su često bili jednostavno posuti po zemlji. Premda su klasični Grci retko koristili ili postavljali cveće u posude kao Egipćani, oni su izmislili ”rog izobilja”. Najčešće su aranžmani bili trouglasti i simetrični, često u samo jednoj ili u ograničenom broju boja. Bela je bila najčešća, označavajući čistoću. Ruže, ljiljani, irisi, narcisi, ljubičice, kao i grožđe, biljke i zrnevlje se takođe koristilo u dekoraciji….

Detaljnije “Istorija Aranžiranja Cveća – Evropa”



Shopping cart7
Buket 184
Buket 18471 
buket 006 1
Buket 00669 
buket 160
Buket 160137 
deluxe 003 1
Deluxe 00370 
buket 151
Buket 15179 
buket 137
Buket 13767 
Subtotal
524 
Total
534 
Continue shopping
(function () { var c = document.body.className; c = c.replace(/woocommerce-no-js/, 'woocommerce-js'); document.body.className = c; })();

Copyright