Vaša Korpa

sefleraTa biljka, koja potiče iz Australije i sa Novog Zelanda, tek se u novije vreme počela uzgajati kao sobna biljka. Ona podnosi slabo osvetljenje i umerenu hladnoću, pa ako raste u dobrim uslovima, ubrzo postaje veoma lep primerak.  Naraste dva do četiri metra, a u širinu 120 – 140 cm. Često je zovu ” kišobran – drvo” zbog načina kako stoje njeni listovi. Pripada porodici Araliaceae, a ime je dobila po J. C. Scheffleru, botaničaru iz Gdanjska. Poznata je i pod imenima Heptapleurum i Brassaia. Najčešće se uzgaja Schefflera actinophylla.
 
    Dok je mala izgleda kao “ružno pače”, jer joj listovi nisu u srazmeri sa peteljkama. Međutim, kad naraste iznad 60 cm postaje skladnija. Dok su mladi, listovi imaju samo tri liske. Listovi odrasle biljke imaju 5 režnjeva.

Detaljnije “Šeflera”

azalejaAzaleje su najprefinjenije sobne biljke koje cvetaju zimi. Biljke koje kupujemo oko nove godine nazivaju se obično Azalea indica, iako je njihovo pravo ime Rhododendron simsii. Potiču iz Kine gde su prvi put nađene 1708 godine. Kao i druge Azaleje ona pripada porodici Rododendrona, koja ima oko 500 vrsta rasprostranjenih po Evropi, Aziji, Severnoj Americi i Australiji. Uz posebnu negu možemo ih održati neko vreme unutra, ali one zahtevaju vlažnu atmosferu i ako se barem jedanput dnevno ne prskaju vodom ubrzo gube lišće. Te se biljke pretežno uzgajaju u područjima sa bogatim tresetnim tlom koje pogoduje njihovom rastu. One prirodno cvetaju u proleće ali ih se može podstaći na cvetanje i u zimskim mesecima. Nisu otporne i ne mogu se stalno držati u vrtu ako postoji ikakva opasnost od mraza. Međutim leti ih morate posaditi vani ako ih želite održati za sledeću godinu. Sporo rastu pa su zbog toga veoma skupe. Veće biljke mogu se dobiti u različitim oblicima – kao piramida, standard ili polu-standard.

Detaljnije “Azaleja”

aukubaAukuba je doneta iz Japana. To je zimzelena, otporna i džbunasta biljka, veoma je pogodna za ukrašavanje balkona, terasa, verandi i hodnika. Ima veoma skromne zahteve i lako se gaji. Može da raste i napolju, u baštama, a može se gajiti i kao živa ograda, jer dobro podnosi šišanje-orezivanje. Lišće joj je ovalno, kožasto, zelene boje, a kod mnogih vrsta žuto-prskano. Starija biljka cveta u proleće i ima male neupadljive cvetiće. Prezimiti može u podrumu ili u hladnoj prostoriji, na temperaturi od 4 do 6°C. Leti voli otvoreno mesto i vazduh, naročito lepo uspeva u blagoj hladovini. Odrasla biljka nije osetljiva na promaju, pa može i lošije mesto dobro da podnese. Može se i orezati prema potrebi, da bi bila što bujnija i što lepšeg oblika.
 
    Presađuje se u rano proleće u baštensku zemlju izmešanu sa peskom, koja nije bogata biljnom hranom, da se ne bi izgubile žute tačkice sa njenih šarenih listova. Kod presađivanja treba paziti da joj se ne povredi mesnati koren, koji je dosta osetljiv. Leti za vreme vegetacije treba je obilnije zalivati i povremeno prskati čistom ustajalom vodom, a prihranjuje se svakih 10-ak dana. Razmnožava se semenom i reznicom, koje se užiljava sporo ali sigurno.

aspidistraAspidistra je zimzelena veoma dekorativna i otporna sobna biljka. Poreklom je iz Japana. Lako se prilagođava, pa dobro uspeva u hladnoj prostoriji kao i u poluhladovini. Veoma je pogodna za sobu, tim pre što ne mora biti na direktnoj svetlosti. Podnosi prašinu, suv vazduh, promenu temperature, a može se držati i u mraku. Leti traži obilno zalivanje, ali treba paziti da joj u tacni ne stoji voda, jer aspidistra je osetljiva na preveliku vlagu. Kod povoljne nege neprestano izbijaju iz korena duguljasti tamnozeleni listovi, koji liče na list đurđevka, ali su mnogo veći.
     Cvet je ljubičaste boje, neprivlačan, zvezdast, raste pri zemlji te se ne može ni zapaziti. Ne voli često presađivanje i prevelike saksije. Odgovara joj dovoljno rastresita zemlja, propusna i snažna. Leti treba aspidistru svakih 10 dana prihranjivati. Zimi joj je povoljnija nezagrejana prostorija uz umereno zalivanje. Da bi se osvežila i lepše izgledala, treba joj leti povremeno lišće oprati. Razmnožava se veoma lako delenjem korena u proleće.

asparagusPoreklom je iz Afrike ili Australije. Ima nežno, tanko, sićušno lišće, slično iglicama. Traži svetlo mesto u sobi, ali od jakog sunca ga treba zakloniti. Plumosus treba držati preko celog leta u sobi, da mu grančice ne bi požutele, isto bi se dogodilo, čak bi mu grančice opale i u nedovoljno osvetljenoj prostoriji. U živoj vegetaciji ga treba obilno zalivati, a povremeno i prihranjivati. Ne voli prevelike saksije, jer je njegov korenov sistem slabo razvijen. Ako se zdrava biljka pažljivo istrese iz saksije sa celim grumenom zemlje, pa se primeti da je ceo grumen obavijen i ispunjen debelim mesnatim žilama, treba je u proleće presaditi u nešto veću saksiju. Najbolje joj odgovara temperatura od 12 do 15°C. Razmnožava se semenom i delenjem korena.



Shopping cart2
Subtotal
76 
Total
86 
Continue shopping
(function () { var c = document.body.className; c = c.replace(/woocommerce-no-js/, 'woocommerce-js'); document.body.className = c; })();

Copyright