Vaša Korpa

difenbahijaDifenbahija je najlepša biljka koja potiče iz Brazila a dobila je ime po Dieffenbachu, koji je 1830 godine bio vrtlar carske palate Schonbrunn u Austriji.Prve vrste difenbahije doneli su u Evropu početkom 19 veka, Belgijski i Engleski sakupljači biljaka iz tropskih predela Južne Amerike.

    Danas se difenbahija najviše gaji u Sjedinjenim Američkim državama.

    Difenbahije imaju široke, izražajne listove sa jasno podeljenim šarama koje variraju od vrste do vrste. Doskora su se uzgajale u tropskim botaničkim vrtovima ali sa malo znanja i nege danas pristupačni varijeteti mogu se uspešno uzgajati u kući, a i u vodenoj kulturi. Difenbahije bolje podnose poluzasenjena mesta nego mnoge druge šarene biljke. Zbog toga se mogu saditi zajedno sa zelenim debelolisnim vrstama što rastu u tamnijim uslovima.

Detaljnije “Difenbahija”

cizusOva lepa puzavica donešena je u Evropu iz Australije pre otprilike 100 godina. Ima lepo svetlo-zeleno lišće sa nazupčenom ivicom. Veoma je omiljena penjačica, koja izvanredno lepo odgovara sobnom nameštaju u modernim stanovima. Vrlo je otporna i lako se prilagođava. Dobro podnosi hladovinu kao i svetlo, samo ne i jako sunčana mesta. Prilagođava se i lošijoj zemlji, ali joj ipak najviše odgovara humusna ilovača izmešana sa nešto peska. Na toplotu nije osetljiva, pa se zimi može držati i u nezagrejanoj prostoriji na 3 do 6°C, a isto tako i u zagrejanoj na temperaturi od 16 do 18°C. Zalivati je treba umereno, u zagrejanoj sobi više, a u nezagrejanoj manje. Razmnožava se reznicama, zrelim izdancima.

Detaljnije “Cizus antarktika”

ciperusCiperus je sa Madagaskara i u svojoj postojbini raste u močvarnim predelima. Raste džbunasto do 75 cm visoko, a na vrhu drške izraste čitava ćuba uzanih, linearno-kopljastih, po dužini zaoštrenih, 15 do 20 cm dugačkih listića, što biljci daje lep tropski izgled. Kod stare biljke na vrhu te ćube stvori se krug od sitnih cvetića. Veoma je pogodna kao ukras za akvarijume. Ova skromna i dekorativna sobna biljka nije osetljiva i lako se gaji. Ciperus traži mnogo vlage, pa zato tacna ispod saksije treba da mu bude uvek puna vode. Leti ga možemo držati napolju na terasi, u hladovini, gde nije izložen jakom suncu, dok zimi uspeva na svetlom mestu, na temperaturi od 10 do 18°C, a dobro prezimi i u neloženoj sobi i u svetlom podrumu. Zemlju u saksiji treba prekopati, a posle redovnog zalivanja i prihranjivanja u vlažnoj toploj prostoriji ponovo će se pojaviti mlado i lepo zeleno lišće. Presađuje se u proleće u nešto veću saksiju. Razmnožava se najjednostavnije delenjem korena od starih biljaka u proleće reznicama.

 cinerarijaCinerarija se ubraja u najlepše sobno cveće. Cveta u raznim pastelnim bojama od januara do maja. U Evropu je doneta sa Kanarskih ostrva. Listovi su joj veliki, zeleni, mekani i malo nareckani. Liče mnogo na lišće od krastavaca. Sa donje strane su sivi. Za vreme cvetanja može se prihranjivati jednom nedeljno kompletnim tečnim hranjivima. Razmnožava se semenom koje se seje u julu ili avgustu u klijališnu zemlju ili peskoviti kompost. Kad iznikne pikira se i presađuje bar dva do tri puta pre cvetanja. Uvek se drži na mestu zaklonjenom od sunca. U jesen se unosi na svetlost i hladnije mesto gde ne mrzne. Najbolje joj prija temperatura od 3 do 5°C. Ispod 2°C ugine. U toploj prostoriji uz obilnije zalivanje brzo procveta. Ne podnosi promaju, kao ni suv vazduh.

Detaljnije “Cinerarija”

ciklamaTo je najlepša od onih biljaka koje cvetaju zimi, i najveće je zadovoljstvo za onoga ko je uspe održati. Ipak pokušaj mnogima ne uspe, jer biljka naočigled propadne. Tajna uspeha je u prilagođavanju biljke na uslove u vašem domu. Kao prvo, držite je stalno u hladnoj sobi, održavajući visok stepen vlažnosti vazduha tako da stoji na podlozi sa mokrim peskom ili da saksija bude obložena vlažnim tresetom. Što je na hladnijem, to će biljka duže trajati.Ciklama koju kupujete je Cyclamen persicum, jedna od biljaka iz porodice 16 poznatih vrsta koje potiču pretežno iz sredozemnog područja. Cyclamen persicum potiče iz male Azije, gde je pronađena 1731 godine. Ime je dobila od grčke reči Kyklos, što znači kružno jer se cvetna stapka, dok se stvara plod, smota kao spirala. Izvorne vrste imaju male, nežne cvetove i uglavnom celo lišće zeleno.

Detaljnije “Ciklama”



Shopping cart19
Subtotal
1.118 
Total
1.128 
Continue shopping
(function () { var c = document.body.className; c = c.replace(/woocommerce-no-js/, 'woocommerce-js'); document.body.className = c; })();

Copyright