Biljka je dobila ime po J. J. Knophofu nemačkom botaničaru iz 18 veka. Rod obuhvata oko 70 vrsta koje su rasprostranjene u tropskim i suptropskim predelima Afrike.
Za naše cvećarstvo je interesantna samo vrsta Kniphofia uvaria koja je u našim uslovima otporna na mrazeve. Kniphofia voli suve i sunčane položaje, a preko leta traži veoma mnogo vode. Na vlažnim zemljištima strada preko zime od izmrzavanja. Često se sadi u perenskim zasadima ili kao soliterna vrsta, jer odrasli primerci zauzimaju i do 1/2m2.Njen veoma interesantan cvet se koristi i za rezanje. Biljke imaju mesnati rizom. Listovi su prizemni, uski, često i do 1 metar dugački, kožasti. Cvetno stablo je snažno i mesnato, 80-100 cm, dužine i na vrhu nosi klasastu cvast, koja je sastavljena od mnoštva sitnih cvetova. Cvetovi u donjem cvastu su žute boje i vise naniže, dok su u gornjem delu narandžaste do crvene boje i horizontalno su postavljeni. Vrhovi 6 prašnika vire iz krunice cvetova. Plodnik je natcvetan.