Vaša Korpa

DalijaIme Dalija biljke su dobile po švedskom botaničaru Dr. Andeasu Dahlu (1751 – 1789). Dalije su prirodno rasprostranjene na visokim planinama Srednje Amerike. Rod obuhvata 18 vrsta. Za nas ove prirodne vrste imaju samo istorijski značaj, jer su sve kod nas poznate dalije rezultat ukrštanja i selekcije. U Evropi prvi primerci procvetali su 1790 godine u Botaničkoj bašti u Madridu i bile su proizvedene iz semena. Tadašnji direktor madridske Botničke bašte prozvao ju je Dalija u čast Dr. Andreasa Dahla.Pošto su pojedine vrste pokazivale veoma veliku promenjivost boje i oblika cveta, proširen je naziv dalije na Dahlija Varijabilis. Međutim, 1803 godine K. L. Weiidenow direktor Botaničke bašte u Berlinu dao je, po botaničaru Dr. J. G. Georgiju, nov naziv: Georgina…

Detaljnije “Dalija”

ChionodoxaU imenu Chionodoxa sadržane su dve grčka reči Chion – sneg i doxa – ponos. Samo ime govori o lepoti biljke čiji cvetovi izbijaju ispod snega u najranije proleće. Biljka je poreklom iz planinskih predela Kipra i Turske. Rod obuhvata osam vrsta od kojih su za cvećarstvo interesantne vrste: Ch. Gigantea sa tamnoplavim cvetovima, zatim Ch. Luciliae sa svetloplavim cvetovima i ch. Sardensis sa plavim cvetovima i belom sredinom. Odlikuju se malim kruškolikim lukovicama, malobrojnim uzanim sedećim listovima i šestočlanim cvetovima skupljenim u grozdove od po 4-6 cvetova. Iz jedne lukovice potera više cvetnih izbojaka. Plod je loptasta čaura sa mnogo sitnih okruglih semenki…

Detaljnije “Chionodoxa”

CarskaU nazivu roda nalazi se latinska reč fritillus = držač, čaša za kockanje, što se odnosi na sličnost sa oblikom cvetova. Ovaj rod obuhvata oko 100 vrsta rasprostranjenih na severnoj polulopti uglavnom u maloj i srednjoj Aziji, zatim u srednjoj i zapadnoj Evropi kao i u zapadnim regionima Severne Amerike. Kod nas je poznata samo vrsta Fritillaria imperialis.

Fritillaria imperialis ima lukovice veličine pesnice, beložućkaste boje, delimično prekrivene ljuspama. Na vrhu je nešto spljoštena i sa jasno vidljivim udubljenjima u središnjem delu, što potiče od ostataka prošlogodišnjeg izbojka lukovice. Izbojak je snažan, dostiže i do 100 cm visine. Listovi su u donjem delu izduženo zelene boje i sjajni. Vrh izbojka završava se u jednom vencu gusto nabijenih listova. Iz pazuha listova razvijaju se 6-8 krupnih zvonastih cvetova nadole okrenutih, žute do narandžaste boje….

Detaljnije “Carska kruna”

BozurPostojbina ove biljke su oblasti jugoistočne Evrope i Mala Azija. Biljka je visoka svega 30-50 cm, raste veoma sporo, ali formira lep, bujan bokor. Cvetovi su teški, u tamnocrvenoj, beloj i roza boji. U izrazitom su kontrastu sa finim, nežnim, sjajnim tamnozelenim listovima i sa krhkim izgledom cvetne stabljike. Može da se gaji u lejama sa trajnicama, ili u kamenitim baštama….

Detaljnije “Božur”

Begonija Ime roda Begonia dobijeno je po prezimenu Mitchaela Begona koji je u 17 veku bio francuski guverner na ostrvu Santa Domingo (tada Haiti). Rod begonija danas obuhvata preko 800 raznih vrsta i sorti koje su prirodno rasprostranjene u tropskim i suptropskim šumama Južne Amerike, Afrike, Azije.

    Za nas interesantne gomoljaste begonije nastale su krajem prošlog veka ukrštanjima sa raznim drugim divljim vrstama gomoljastih begonija, koje slobodno rastu na planinama Bolivije, Ekvadora i Perua.

    Prema pisanim podacima prvi hibrid gomoljaste begonije nastao je ukrštanjem B. Boliviensis x B. Rosaeflora i proizvela ga je 1870. godine firma Veitch iz Čelzija u Londonu…

Detaljnije “Begonija”



Shopping cart1
Subtotal
138 
Total
148 
Continue shopping
(function () { var c = document.body.className; c = c.replace(/woocommerce-no-js/, 'woocommerce-js'); document.body.className = c; })();

Copyright