Vaša Korpa

krosandraTo je lepa mala biljka sa tamnozelenim šiljastim listovima i klasjem svetlo narandžastih cvetova, što sliče žitnom klasju. Potiče iz Indije, odakle je prenesena na zapad u početku 19 veka. Poznato ih je 12 vrsta, a pripadaju porodici Acanthaceae.
 
    Na žalost ta se bilka ne uzgaja lako u kući i moramo je smatrati kratkotrajnom. Sklona je truljenju, naročito zimi. Ipak se ta poteškoća uz više iskustva i već uhodanu tehniku održavanja može prevladati, pa biljka može prezimiti. Preporučljivo je svakog proleća razmnožiti mlade jedinke koje će nadomestiti stare koje postaju neugledne. Dobro negovana biljka cvetaće dugo – možda i neprekidno od maja do septembra.

Detaljnije “Krosandra”

kriptantKriptant je najmanja bromelijaceja. Ime Cryptanthus dolazi od grčkih reči Krypto = sakriti i anthos = cvet, jer se nekoliko sitnih cvetova što se nalaze u sredini te biljke jedva vide. Prvenstveno se uzgaja zbog lišća. Potiče iz Brazila, a prenešena je sredinom i krajem 19 veka u Evropu.

 
    Potrebno im je mnogo sunca. Što je bolje svetlo, svetlija je boja njihovih vodoravno ispruženih listova. Cryptanthus ne zadržava vodu u sredini rozete kao ostale bromelije. Ipak morate ga odozgo zalivati. Ima siromašan korenov sistem i lako se pričvršćuje za koru ili panj, pa se na taj način imitira prirodno stanište. Razmnožava se sitnim mladicama koje se stvaraju u džepićima pri bazi listova. Mogu se lako otrgnuti u aprilu i zasaditi u zemlju, prekriti plastičnom folijom i ostaviti na toplom mestu oko tri nedelje da bi se zakorenili. Roditeljska biljka nakon stvaranja ne odumire kao druge bromelije.

Detaljnije “Kriptant”

kordilinaLepotu kordiline čine prelepi crvenkasto obojeni listovi. Za rast je potrebno svetlo i toplo mesto. Postoji oko dvadesetak vrsta kordilina u Australiji, Indiji i Americi. Sve pripadaju porodici Agava. Kultivirani oblici odlikuju se lepim, sabljastim, gusto izraslim listovima. Jedna od omiljenih vrsta je ”Red Edge” karmin-crvenih listova. Kod vrste ”Trikolor” prisutna je još i žuta boja. Ime kordilina potiče od grčke reči kordyle, što znači toljaga. Bliski je srodnik dracena. Razlikovati se mogu po korenu: kordilina ima beli, a dracena žućkasti koren; koren kordiline tera izdanke, a dracena ne. Kordilina se zaliva podjednako i leti i zimi vodom sobne temperature. Treba češće da joj se orošavaju listovi. Prihranjuje se jednom nedeljno u periodu od marta do kraja avgusta, a preostali deo godine jednom mesečno. Kordilina zahteva svetlo i toplo mesto. Jako podnevno sunce ne podnosi i u to vreme je treba zaštititi od direktnog sunca, jer previše sunca prouzrokuje palež listova. Uobičajenu sobnu temperaturu dobro podnosi tokom cele godine. Ipak za Cordyline fruticosa temperatura zimi ne bi smela biti niža od 18°C. Prilikom presađivanja treba paziti da se ne ošteti osetljivo korenje. Najpogodnije vreme za presađivanje su mart i april.
 

koprivicaKoprivica je doneta iz istočne Indije u Evropu. Dobro je poznata i omiljena sobna biljka. Mnogo se koristi za dekoraciju i za javne parkove. Gaji se samo zbog svog lepog i šarenog lišća. Ima je mnogo vrsta, sa jednobojnim, pegavim ili šarenim lišćem. Naročito su lepe one vrste čije lišće ima bakarni sjaj.
 
    Cvet im je neprivlačan pa ga treba otkidati da ne iscrpljuje biljku. Koprivica ne podnosi hladnoću pa je treba zimi smestiti u prostoriju u kojoj ima dovoljno toplote, 12 do 15°C i vlažnog vazduha. Njena nega je jednostavna. Treba je samo redovno, a za vreme letnjih vrućina i po dva do tri puta dnevno zalivati, po mogućstvu kišnicom ili mekom vodom, jer ona ne podnosi kreč. Grumen zemlje u saksiji ne sme biti suv.
 
    Ako je izložena dnevnom suncu, njene šare i boje su intenzivnije i tada je mnogo lepša. U hladovini je ne treba držati. Traži plodu, ali ne tešku zemlju. Razmnožava se semenom ili reznicama. Veoma je pogodna za cvetne činijice u kombinaciji sa drugim cvetajućim ukrasnim biljkama.


Kolumneja cveta u februaru i martu veoma bogato, ali zahteva veoma dobru negu. Cvetovi su joj prelepi, vatrenocrvene boje. Za vreme cvetanja mora biti u toploj prostoriji. Njeni sitni maljavi listići ne podnose orošavanje. Zimi se odmara (to je period mirovanja kroz koji ona mora proći radi stvaranja novih pupoljaka) u prostoriji u kojoj je temperatura od 10 do 12°C i za to vreme se veoma malo zaliva.

Detaljnije “Kolumneja”



Shopping cart20
Subtotal
1.569 
Total
1.579 
Continue shopping
(function () { var c = document.body.className; c = c.replace(/woocommerce-no-js/, 'woocommerce-js'); document.body.className = c; })();

Copyright